Pad koeficijenata u kladionicama – kada se događa i zbog čega?

Vjerojatno prvu stvar koju ste naučili kada ste tek počinjali sa klađenjem jeste šta su koeficijenti, tko o njima odlučuje, što oni predstavljaju i zašto se kreću? U ovom tekstu pokušat ćemo objasniti zbog čega se događa pad koeficijenata u kladionicama, i od čega zavise koeficijenti kladionica.

kladionica koeficijenti

Za početak, bitno je shvatiti šta su koeficijenti. U najkraćim crtama koeficijent predstavlja vjerojatnoću da će se nešto dogoditi, odnosno da neće. Najbliži primijeri kladioničarima su:

Koeficijent 1.20 predstavlja 83.33% šanse da će se nešto dogoditi

Koeficijent od 1.55 predstavlja šansu od 64.51% da će se nešto dogoditi.

U svijetu klađenja postoje tri tipa koeficijenata, a to su decimalni koeficijenti, frakcionalni i američki koeficijenti. Na našim prostorima i ostatku kontinentalne Europe koriste se uglavnom decimalni koeficijenti, a u Velikoj Britaniji najšeće frakcionalni. Američki ili moneyline koeficijenti koriste se isključivo na tržištu Sjeverne Amerike.

Kako kladionica zarađuje na koeficijentima?

Kladionice imaju veliki broj statističara, matematičara, razne eksperte koji su zaduženi za određivanje koeficijanata na temelju procjene vjerojatnosti rezultata. Prilikom procjene uzima se u obzir mnoštvo faktora: kvalitet momčadi/igrača, trenutna forma, međusobni omjer, izostanci igrača, domaći teren, i mnogi drugi.

Uzimamo primjer da sutra igraju Novak Đoković i Roger Federer finale Wimbledona. U tenisu postoje dva moguća ishoda – pobjeda igrača 1 ili pobjeda igrača 2. S obzirom da je riječ o dvojici najboljih igrača na svijetu, kladionice procjenjuju da nema favorita, odnosno da su šanse za pobjedu jednake, 50% – 50%. Logičkim slijedom koeficijenti kladionica na obojicu bi trebali biti 2.00, ali neće.

Zašto? Kladionice će staviti jednake koeficijente, ali 1.80 na Đokoviža i 1.80 na Federera. Kako to, zašto? Smanjivši koeficijente za 10% kladionice sebi povećavaju zaradu. Taj dio od 10% se zove marža.

Primjerice, ukoliko bi na Đokovića ukupno bilo uplata u vrijednosti od 100.000€, na Federera također uplate u vrijednosti od 100.000€, kladionicama je apsolutno nebitno tko će pobijediti jer će isplatiti 85.000€ svog novca, a ostat će im 15.000€. Jednostavno.

U zemaljama poput Hrvatske postoji još jedna veoma bitna stvar koja se zove manipulativni trošak, a on iznosi 5% od vaše uplate, koji ide državi. Naravno, postoji porez i na dobitak koji iznosi 10% za dobitke do 10.000kn.

U takvim okolnostima zaraditi od dugoročnog klađenja je skoro pa i nemoguće, a upravo zbog tog se biraju online kladionice na kojima ovakvih poreza nema.

Pad koeficijenata u kladionicama – kada i zašto? 

Na kretanje koeficijenata se u jednu ruku može gledati kao i na trgovanje dionicama. Vrijednost koeficijenta je određena ponudom i potražnjom. Ako se na jedan par uplati veliki iznos novca, kladionica će koeficijent na taj par spustiti iz par razloga.

Pretpostavljaju da kladioničari znaju nešto što bookmakeri nisu znali kada su pravili koeficijente, i zbog toga će koeficijenti sa 1.85 na pobjedu Đokovića biti smanjen na 1.55. Zbog čega su to uradili? Kako bi ostale koji još nisu uplatili na Đokovića demotivirali da to i urade, i kako bi im bio manji profit ukoliko eventualno i uplate na Đokovića.

Nijednoj kladionici nije u interesu da u slučaju pobjede Đokovića ostvare enorman gubitak, niti da u slučaju pobjede Nadala ostvare enorman profit. Primarni cilj kladionice jeste da imaju siguran profit, neovisno o tome koji ishod će se desiti.

Zbog toga se dosta kladioničara kladi unaprijed, jer bookmakeri nemaju tako dobre informacije i procjene za susret koji se igra za 15 dana. S toga će kladioničar iskoristiti koeficijent koji je dosta veći sada, nego što bi bio dan pred utakmicu.

Međutim, važno je spomenuti jednu stvar koja se zove market manipulation, odnosno manipulacija tržištem. Kladionice nekada mogu namjerno spustiti koeficijente kako bi bacili ‘mamac’ da što više ljudi odigra tu opkladu, jer vjeruju da se to događa ‘nešto sumnjivo’. A u stvari okladili su se na nešto na što je vjerojatnost da će promašiti još veća nego što to pokazuje koeficijenti kladionica.

Ukoliko je riječ o okladi na niželigaška takmičenja, dovoljno je samo par većih oklada da neko postavi, to će biti jasan znak za kladionicu da na taj par spusti koeficijent ili da ga eventualno izbaci iz ponude.

Važno je spomenuti, da kod klađenja na hendikepe u košarci, hokeju, rukometu, kladionice imaju još jedan način kako ‘amortizirati’ veliki broj uplata na određeni hendikep.

To je pomjerenje margine hendikepa. Ukoliko se veliki broj ljudi okladio da će Crvena zvezda pobijediti ekipu Mornara sa najmanje 20 razlike (oklada Crvena zvezda -19.5) po koeficijentu 1.85, kladionice mogu spustiti tečaj na tu okladu ili pomjeriti marginu pobjede Crvene zvezde za par poena više, i više neće biti u mogućnosti da se okladite da će Crvena zvezda pobijediti sa minimalno 20 razlike, već sa 23 razlike.

Još jedna od prednosti online kladionica je što imaju veliki broj hendikepa u pobjedi. Svakako je bolje odigrati na hendikep -19.5 po nižem koeficijentu, a uvjereni ste da će to proći, nego odigrati -22.5 po ‘srednjem’ koeficijentu od 1.85, a to neće proći jer je margina i suviše velika.

S obzirom da živimo u vremenu tehnologije, korekcije koeficijenata od strane bookmakera su nevjerojatno brze. Neke kladionice koriste usluge određenih kompanija koje rade koeficijente za par kladionica, tako da kada se koficijent spusti u jednoj kladionici, automatski će se spustiti i u ostalima. Ukoliko neko napravi velike uplate u jednoj kladionici na jedan tip, koeficijenti će svakako naglo pasti i u drugim kladionicama na taj isti tip.