Jump to content
Bet365 Otvori racun

Posljednja Sansa 2023-2024.jpg

  • Registriraj se na SvijetKladjenja forum

    Pridruži se najvećoj kladioničarskoj zajednici na Balkanu potpuno besplatno! Sve informacije na SvijetKladjenja forumu koji postoji od 2008. godine su potpuno besplatne i takve će i ostati!

    Otvori računi i pridruži se tisućama drugih kladioničara koji razmjenjuju informacije, tipove i greške kladionica!

Recommended Posts

neki dan je bila ovo tema i oke sa skrillom se rjesis toga ali neznam ima drugi problem..»U cilju uvođenja reda na tržištu igara na sreću, zaštite igrača i suzbijanja nelojalne konkurencije, Ministarstvo financija u pripremi je provedbe pojačanog nadzora priređivanja igara na sreću i sudjelovanja građana u inozemnim igrama na sreću«, navodi se u informaciji objavljenoj na stranicama Porezne uprave. Ona ističe kako su priređivači igara na sreću koji su pravo priređivanja stekli sukladno Zakonu o igrama na sreću, obveznici plaćanja naknada kojima se iz državnog proračuna financiraju društveno korisne  aktivnosti te humanitarne, socijalne i sportske djelatnosti. »Strana trgovačka društva svojim nezakonitim obavljanjem djelatnosti priređivanja igara na sreću ne doprinose razvoju niti društvene niti gospodarske zajednice i nelojalna su konkurencija legalnim priređivačima koji su, za razliku od nelegalnih priređivača, obvezni svojim igračima garantirati isplate ostvarenih dobitaka«, ističe se u informaciji za građane. , 2 pitanja na koji oni nacin misle  saznat dal se neko kladi u inozemnim kladama, i dali je bet365 legalan po hrvatskom zakonu? 

Link to comment
Share on other sites

Koristiti skrill kao način uplate i isplate i to je to...

http://www.svijetkladjenja.com/sportingbet-besplatna-oklada/

 

Ako se uplata i isplata radi putem skrilla, onda se tehnički ne krši zakon budući da se uplate sa banke rade na skrill, a ne na kladionicu. Dakle skrill je tada posrednik, a ne priređivač igara na sreću ili kladionica. Kada uplate sa skrilla stignu na banku, možete se pozvati na zakona o zaštiti prava na privatnost korisnika. Naime novčana sredstva Vam moraju sjesti na račun, a na poziv banke o podrijetlu sredstava dovoljno je reći da je uplatitelj skrill, što oni i vide, a za sva daljnja pitanja neka se obrate skrillu. 

Naime skrill prema navedenom zakonu, dakle zakonu o zaštiti prava na privatnost korisnika nikada neće slati podatke i dokumentaciju trećoj strani, koja bi mogla ugroziti korisnika njihovih usluga. 

Link to comment
Share on other sites

Koristiti skrill kao način uplate i isplate i to je to...

http://www.svijetkladjenja.com/sportingbet-besplatna-oklada/

 

Ako se uplata i isplata radi putem skrilla, onda se tehnički ne krši zakon budući da se uplate sa banke rade na skrill, a ne na kladionicu. Dakle skrill je tada posrednik, a ne priređivač igara na sreću ili kladionica. Kada uplate sa skrilla stignu na banku, možete se pozvati na zakona o zaštiti prava na privatnost korisnika. Naime novčana sredstva Vam moraju sjesti na račun, a na poziv banke o podrijetlu sredstava dovoljno je reći da je uplatitelj skrill, što oni i vide, a za sva daljnja pitanja neka se obrate skrillu. 

Naime skrill prema navedenom zakonu, dakle zakonu o zaštiti prava na privatnost korisnika nikada neće slati podatke i dokumentaciju trećoj strani, koja bi mogla ugroziti korisnika njihovih usluga. 

da gox znam citao sam to ali pise u jednom djelu  listic vas moze kostat 50 000 kn kazne , kako neko moze otkriti dal se mi kockamo na takvim stranicama i jeli bet365 legalan u hrvatskoj tjt dal joj placa ikakve naknade kao sto oni navode da je potrebno.. da bi bilo legalno

Link to comment
Share on other sites

  • 8 months later...

"Želite otvoriti račun u banci, ali ne znate razliku između žiro i tekućeg računa? I jedan i drugi su bankovni računi, ali na žiro račun se prima honorar ili naknada od povremenog posla. Njega otvarate ako ste član nekog odbora te primate naknadu po sastanku, ako ste student te radite preko student servisa, ako se bavite kataloškom prodajom stvari te povremeno primate proviziju, ako ostvarujete prihod putem obrta ili drugih samostalnih djelatnosti, ako ste potpisali ugovor o djelu ili autorskom radu te primate honorar i u sličnim situacijama. Iznos koji se uplaćuje na ovaj račun se oporezuje. Za dohodak od nesamostalnog rada porezni obveznik uplate poreza na dohodak je poslodavac, a u ostalim slučajevima je porezni obveznik primatelj dohotka. Na tekući račun uplaćuju se redovna primanja kao što je plaća, mirovina i slično. Njega otvarate ako ste potpisali ugovor o radu s poslodavcem ili ako primate mirovinu. Sredstva na ovom računu ne podliježu nadzoru po osnovi poreznih obveza. Vrlo uočljiva razlika je i ta što na tekućem imate dozvoljeni minus, a na žiro računu ne. Također, za tekući račun plaćate mjesečnu naknadu, a otvaranje i održavanje žiro računa neke banke nude besplatno."

Poreznu sve zanima, a od prošle godine imaju takav sustav da vide doslovno svaku transakciju. Ovo znam iz iskustva.
Nažalost ova država je toliko jadna da će te zajebat i za 100kn jer netko treba 'nahraniti' gospodu.

S tekučim ne bi trebalo biti nikakvih problema.
 

Link to comment
Share on other sites

"Želite otvoriti račun u banci, ali ne znate razliku između žiro i tekućeg računa? I jedan i drugi su bankovni računi, ali na žiro račun se prima honorar ili naknada od povremenog posla. Njega otvarate ako ste član nekog odbora te primate naknadu po sastanku, ako ste student te radite preko student servisa, ako se bavite kataloškom prodajom stvari te povremeno primate proviziju, ako ostvarujete prihod putem obrta ili drugih samostalnih djelatnosti, ako ste potpisali ugovor o djelu ili autorskom radu te primate honorar i u sličnim situacijama. Iznos koji se uplaćuje na ovaj račun se oporezuje. Za dohodak od nesamostalnog rada porezni obveznik uplate poreza na dohodak je poslodavac, a u ostalim slučajevima je porezni obveznik primatelj dohotka. Na tekući račun uplaćuju se redovna primanja kao što je plaća, mirovina i slično. Njega otvarate ako ste potpisali ugovor o radu s poslodavcem ili ako primate mirovinu. Sredstva na ovom računu ne podliježu nadzoru po osnovi poreznih obveza. Vrlo uočljiva razlika je i ta što na tekućem imate dozvoljeni minus, a na žiro računu ne. Također, za tekući račun plaćate mjesečnu naknadu, a otvaranje i održavanje žiro računa neke banke nude besplatno."

Poreznu sve zanima, a od prošle godine imaju takav sustav da vide doslovno svaku transakciju. Ovo znam iz iskustva.

Nažalost ova država je toliko jadna da će te zajebat i za 100kn jer netko treba 'nahraniti' gospodu.

S tekučim ne bi trebalo biti nikakvih problema.

 

 

Hvala.  :)

Link to comment
Share on other sites

  • 1 year later...

Hrvati u ilegalnim kladionicama godišnje potroše tri milijarde kuna

Ukupno se u Hrvatskoj potroši osam milijardi kuna na klađenje. Država gubi više od milijardu kuna zbog internetskog klađenja Hrvata u stranim kladionicama

Hrvati godišnje na klađenje potroše oko osam milijardi kuna, od čega tri milijarde kuna ode u ilegalne kladionice, procjenjuje Hrvatska udruga za igre na sreću (HUZIS). Novac se iz Hrvatske za ilegalno klađenje odlijeva preko interneta odnosno online klađenjem u stranim kladionicama koje nemaju dozvolu za priređivanje te igre kod nas. Tajnica HUZIS-a Matea Mateković kaže da su druge europske zemlje riješile problem ilegalnog klađenja blokiranjem IP adresa i/ili novčanih transakcija nezakonitih priređivača igara na sreću. To su učinile primjerice Danska i Francuska, ali i druge zemlje – Bugarska, Slovenija, Mađarska, Rumunjska... Stoga se HUZIS zalaže da isto to učini i Hrvatska.

Uplate drastično pale Mateković kaže da se novac iz Hrvatske u ilegalne kladionice počeo slijevati 2015. kad su povećane stope poreza, čime su najviše pogođeni igrači koji igraju za manje dobitke, do 750 kuna. Ukupni prihodi od klađenja su, kaže, te godine drastično pali. Tako su 2014. ukupne uplate u igre klađenja u Hrvatskoj iznosile 5,7 milijardi kuna, a sljedeće godine pale su na 4,9 milijardi kuna. Od 2015. godine u RH su kladionice zatvorile više od 250 poslovnica i otpustile više od 600 ljudi. U Udruzi tvrde da su u Hrvatskoj vrlo visoki porezi na dobitke igrača, a koji u većini zemalja EU uopće ne postoje. U RH je tako porez na dobitke do 1333 eura 10 posto, na dobitke od 1333 do 3999 eura 15 posto, a na dobitke od 3999 do 66.651 euro plati se 20 posto poreza. Sretnici koji dobiju iznad 66.651 euro moraju platiti 30 posto poreza. Porez na dobitke pak ne plaća se primjerice u Belgiji, Austriji, Njemačkoj...

Službene podatke za 2016. i 2017. u Udruzi još nemaju, no prema njihovim procjenama, uplate u legalne kladionice su oko pet milijardi kuna godišnje. Mateković ističe da je industrija klađenja u RH lani uplatila 750 milijuna kuna izravno iz prava priređivanja igara u državni proračun kroz godišnje koncesijske naknade, mjesečne naknade i poreze, a još 300 milijuna kuna neizravno kroz ostala davanja – poreze i doprinose u odnosu na plaće radnika, PDV, poreze od zakupa..., što je ukupno više od milijardu kuna godišnje. Nema efikasnog načina – Prema projekcijama klađenja kod ilegalnih priređivača, otprilike isti iznos svake godine gubi državni proračun. To je i više nego dovoljno za osnivanje primjerice Fonda za inovativne terapije i cjelokupni sport te slične proračunske potrebe – kaže Mateković. Iz Porezne uprave nismo dobili odgovore na pitanje o blokiranju ilegalnih kladionica. No Udruzi su lani odgovorili da se prema važećim propisima i raspoloživim tehničkim mogućnostima može primjenjivati samo nadzor hrvatskih tvrtki koje omogućuju oglašavanje inozemnih igara na sreću te pokretanje prekršajnih postupka protiv njih. Porezna uprava navela je i da je Ministarstvo financija lani u lipnju uputilo dopis inozemnim priređivačima o sve učestalijoj pojavi priređivanja igre klađenja preko interneta stranih tvrtki koje nemaju u RH pravo priređivanja te igre te ih upozorilo da je to nezakonito. Nekoliko tih tvrtki, naveli su, odmah je onemogućilo klađenje igračima iz RH. U Poreznoj su naveli i da se s ilegalnim klađenjem suočavaju i ostale članice EU, ali da dosad nije pronađen jedinstven i dovoljno efikasan način rješavanja tog problema.

https://www.vecernji.hr/vijesti/hrvati-u-ilegalnim-kladionicama-godisnje-potrose-tri-milijarde-kuna-1224041

Skuzili su da nisu nista postigli, naprotiv pogorsali su stanje u lokalnima.

Link to comment
Share on other sites

prije 2 sati, Hugh said:

Hrvati u ilegalnim kladionicama godišnje potroše tri milijarde kuna

Ukupno se u Hrvatskoj potroši osam milijardi kuna na klađenje. Država gubi više od milijardu kuna zbog internetskog klađenja Hrvata u stranim kladionicama

Hrvati godišnje na klađenje potroše oko osam milijardi kuna, od čega tri milijarde kuna ode u ilegalne kladionice, procjenjuje Hrvatska udruga za igre na sreću (HUZIS). Novac se iz Hrvatske za ilegalno klađenje odlijeva preko interneta odnosno online klađenjem u stranim kladionicama koje nemaju dozvolu za priređivanje te igre kod nas. Tajnica HUZIS-a Matea Mateković kaže da su druge europske zemlje riješile problem ilegalnog klađenja blokiranjem IP adresa i/ili novčanih transakcija nezakonitih priređivača igara na sreću. To su učinile primjerice Danska i Francuska, ali i druge zemlje – Bugarska, Slovenija, Mađarska, Rumunjska... Stoga se HUZIS zalaže da isto to učini i Hrvatska.

Uplate drastično pale Mateković kaže da se novac iz Hrvatske u ilegalne kladionice počeo slijevati 2015. kad su povećane stope poreza, čime su najviše pogođeni igrači koji igraju za manje dobitke, do 750 kuna. Ukupni prihodi od klađenja su, kaže, te godine drastično pali. Tako su 2014. ukupne uplate u igre klađenja u Hrvatskoj iznosile 5,7 milijardi kuna, a sljedeće godine pale su na 4,9 milijardi kuna. Od 2015. godine u RH su kladionice zatvorile više od 250 poslovnica i otpustile više od 600 ljudi. U Udruzi tvrde da su u Hrvatskoj vrlo visoki porezi na dobitke igrača, a koji u većini zemalja EU uopće ne postoje. U RH je tako porez na dobitke do 1333 eura 10 posto, na dobitke od 1333 do 3999 eura 15 posto, a na dobitke od 3999 do 66.651 euro plati se 20 posto poreza. Sretnici koji dobiju iznad 66.651 euro moraju platiti 30 posto poreza. Porez na dobitke pak ne plaća se primjerice u Belgiji, Austriji, Njemačkoj...

Službene podatke za 2016. i 2017. u Udruzi još nemaju, no prema njihovim procjenama, uplate u legalne kladionice su oko pet milijardi kuna godišnje. Mateković ističe da je industrija klađenja u RH lani uplatila 750 milijuna kuna izravno iz prava priređivanja igara u državni proračun kroz godišnje koncesijske naknade, mjesečne naknade i poreze, a još 300 milijuna kuna neizravno kroz ostala davanja – poreze i doprinose u odnosu na plaće radnika, PDV, poreze od zakupa..., što je ukupno više od milijardu kuna godišnje. Nema efikasnog načina – Prema projekcijama klađenja kod ilegalnih priređivača, otprilike isti iznos svake godine gubi državni proračun. To je i više nego dovoljno za osnivanje primjerice Fonda za inovativne terapije i cjelokupni sport te slične proračunske potrebe – kaže Mateković. Iz Porezne uprave nismo dobili odgovore na pitanje o blokiranju ilegalnih kladionica. No Udruzi su lani odgovorili da se prema važećim propisima i raspoloživim tehničkim mogućnostima može primjenjivati samo nadzor hrvatskih tvrtki koje omogućuju oglašavanje inozemnih igara na sreću te pokretanje prekršajnih postupka protiv njih. Porezna uprava navela je i da je Ministarstvo financija lani u lipnju uputilo dopis inozemnim priređivačima o sve učestalijoj pojavi priređivanja igre klađenja preko interneta stranih tvrtki koje nemaju u RH pravo priređivanja te igre te ih upozorilo da je to nezakonito. Nekoliko tih tvrtki, naveli su, odmah je onemogućilo klađenje igračima iz RH. U Poreznoj su naveli i da se s ilegalnim klađenjem suočavaju i ostale članice EU, ali da dosad nije pronađen jedinstven i dovoljno efikasan način rješavanja tog problema.

https://www.vecernji.hr/vijesti/hrvati-u-ilegalnim-kladionicama-godisnje-potrose-tri-milijarde-kuna-1224041

Skuzili su da nisu nista postigli, naprotiv pogorsali su stanje u lokalnima.

Oni očigledno ne kuže da su nas oni svojim postupcima otirali iz naših kladionica.Zašto bi ja svojoj državi dava svoj novac zarađen klađenjem a za uzvrat ja od njih ne dobijem ništa?!

Link to comment
Share on other sites

prije 3 sati, MaliMisko12 said:

Oni očigledno ne kuže da su nas oni svojim postupcima otirali iz naših kladionica.Zašto bi ja svojoj državi dava svoj novac zarađen klađenjem a za uzvrat ja od njih ne dobijem ništa?!

Zakon tržišta, odnosno slobodne ekonomije. Kako želim isti proizvod kupiti tamo gdje je najjeftiniji tako ćemo se i kladiti tako gdje ćemo za svoje novce dobiti najviše. Sasvim legitimno. 

Link to comment
Share on other sites

prije 5 sati, Goksim said:

Zakon tržišta, odnosno slobodne ekonomije. Kako želim isti proizvod kupiti tamo gdje je najjeftiniji tako ćemo se i kladiti tako gdje ćemo za svoje novce dobiti najviše. Sasvim legitimno. 

Mislim dok postoji EU i dok oni brane tržišnu utakmicu i dok postoji skrill da smo koliko toliko mirni. Ja bi rađe da lokali nemaju poreza i da mogu igrat over golove, kornere i kartone kod njih, ali šta ćeš kad oni ne žele. Nešto šta je 50:50 ti daju 1.83, a kad uzmu manipulativne i porez, realna kvota je oko 1.65. Znači 50:50 je njima 1.65:1.65. Propadneš u čas.

Link to comment
Share on other sites

  • 1 year later...

Registriraj se na forum

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Gost
Odgovori na ovu temu...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

Loading...
  • Posts

    • Hajduk - Dinamo sudi Nijemac. Dinamovci tvrde da ih je teško oštetio prije tri godine HAJDUK i Dinamo 30. ožujka igraju derbi 28. kola SuperSport HNL-a na Poljudu. To je jedna od odlučujućih utakmica ove sezone u borbi za naslov prvaka, a sudit će je njemački sudac Daniel Siebert (39). Riječ je o sucu iz UEFA-ine elitne kategorije, koji redovno sudi Bundesligu. Podsjetimo, HNS je početkom mjeseca nakon VAR afere donio odluku da će do kraja sezone derbije suditi strani suci. UEFA ima 33 elitna suca, a jedan od njih je i Siebert koji stiže na Poljud. Jedan od najboljih njemačkih sudaca Nijemci su ga ranije slali u Grčku, gdje je sudio derbi između Panathinaikosa i PAOK-a te podijelio devet žutih kartona. Prije deset dana sudio je Bayer Leverkusenu u 2:0 pobjedi nad Wolfsburgom, a 6. ožujka bio je glavni sudac meča Sporting Lisabona i Atalante u Europa ligi. Siebert je rođen u Berlinu 4. svibnja 1984. godine. FIFA oznaku nosi od 2015. godine. Suditi je započeo 2007. godine, a 2009. probio se do druge Bundeslige, da bi u najvišem rangu njemačkog nogometa sudio od 2012. godine. Do danas je sudio 165 utakmica Bundeslige. Koliko je Siebert cijenjen u Njemačkoj svjedoči i to što je prošle godine sudio finale kupa između Leipziga i Eintracht Frankfurta, a 2019. dvoboj Superkupa u kojem su se sastali Borussia Dortmund i Bayern. Redovan na najvećim natjecanjima Siebert je redovan i na najvećim natjecanjima. Sudjelovao je na Europskom prvenstvu 2020. i Svjetskom prvenstvu 2022. godine kada je sudio na pet utakmica. U Ligi prvaka je debitirao 2018. godine i u tom natjecanju je sudio 13 utakmica. I dok sve navedeno svjedoči o impresivnoj karijeri i ugledu Daniela Sieberta u njemačkom i svjetskom nogometu, dvije utakmice koje je vodio ostale su u jako lošem sjećanju navijača Dinama i Urugvaja. Dinamo je 9. travnja 2021. prvu četvrtfinalnu utakmicu Europa lige izgubio od Villarreala na svom terenu 0:1 golom iz opravdano dosuđenog penala. Međutim, navijači domaćih tvrdili su da je njihov klub zakinut za jedanaesterac. U 11. minuti Majer je iz kornera s desne strane ubacio na drugu stativu, gdje je Atiemwen sa samo dva metra od gola pucao glavom. Neposredno pred crtom Villarrealov veznjak Parejo je loptu spriječio da uđe u gol tako što ga je obranio lijevom rukom. Situaciju koja je ostala neprimijećena tijekom utakmice i televizijskog prijenosa otkriva snimka koja je isplivala i koju prilažemo. Očito to tada ne samo gledatelji, nego suci, pa čak i igrači Dinama nisu vidjeli zbog gužve pred golom, jer nitko se od njih nije bunio. Je li Siebert teško oštetio Dinamo u jednoj od njegovih najvažnijih europskih utakmica? Štoviše, gledajući snimku glavne kamere, čini se da je Parejo šut Atiemena obranio prsima. Međutim, snimka koja slijedi nakon toga, napravljena kamerom iza gola, otkriva da je to napravio rukom. Ako je sudac Daniel Siebert u 41. minuti opravdano pokazao na penal za Villarreal nakon što je Theophile-Catherine rukom dodirnuo loptu koju je Gerard Moreno uputio kao centaršut iz kuta kaznenog prostora, onda je i pola sata ranije trebao dosuditi kazneni udarac za Dinamo, tvrdili su dinamovci nakon što je procurila snimka koju prilažemo. Zato što je Parejo metar od gol-crte rukom obranio loptu koja je išla baš u mrežu. Doduše, ruka mu tom prilikom stoji jako blizu tijelu, što je ključno prilikom odlučivanja je li penal ili ne, ali ovo je svakako situacija koju dinamovci neće rado gledati. Posebno zato što se dogodila u najvećoj Dinamovoj europskoj utakmici zadnjih 50 godina. Dinamo naime od početka 70-ih nije bio dospio ovako daleko u eurokupovima. ► KLIKNI OVDJE I POGLEDAJ JE LI DINAMO OŠTEĆEN ZA PENAL PROTIV VILLARREALA.  Urugvajci ga naguravali po terenu, nazivali ku*vinim sinom i lopovom No ogorčenje koje su prema Siebertu naknadno osjetili dinamovci ništa je prema bijesu koji je u realnom vremenu i pred cijelim svijetom izazvao kod Urugvajaca na SP-u prije dvije godine. Urugvaj je u zadnjem kolu skupine pobijedio Ganu 2:0, ali to mu nije bilo dovoljno za prolazak grupe jer je Južna Koreja svladala Portugal 2:1 i tako otišla u osminu finala zahvaljujući tome što je zabila dva gola više od Urugvajaca. Urugvajci su nakon utakmice bili užasnuti sudačkom ekipom predvođenom Siebertom. On je u prvom poluvremenu nakon VAR pregleda dosudio penal za Ganu, koji je obranjen, dok je u drugom dijelu dvije situacije pred ganskim golom ocijenio drugačije. Prvo ni nakon VAR pregleda nije dosudio jedanaesterac nakon duela Amarteyja i Nuneza u 58. minuti, a u sudačkoj nadoknadi nije htio ni pogledati VAR nakon što je Cavani pao u duelu sa Seiduom. Sudački ekspert HRT-a Mario Strahonja rekao je da je trebalo tu svirati penal, no sudac ga nije dosudio. Ogorčeni nogometaši Urugvaja nakon utakmice okružili su Sieberta, derali se na njega i naguravali ga, a Cavani je čak razbio VAR monitor. Stoper Jose Maria Gimenez u jednom se trenutku okrenuo prema kameri koja ga je snimala i rekao: "Lopovi, ovi ku*vini sinovi su svi hrpa lopova... Samo me nastavi snimati..." To je govorio dok su on i suigrači agresivno nastupali prema Siebertu, prateći ga sve dok nije izašao s terena. Gimenez je, želeći doći do Sieberta, laktom udario dužnosnika FIFA-e koji ga je smirivao. Cavani je kasnije izjavio: "Ako me kazne zbog udaranja VAR-a, onda sudac koji nas je izbacio sa Svjetskog prvenstva treba u zatvor."   Izvor: Index.hr
    • Ovo su parovi četvrtfinala LIGE PRVAKA: Arsenal - Bayern Atletico Madrid - Dortmund Real Madrid - Man City PSG - Barcelona Ovo su parovi polufinala: PSG/Barcelona - Atletico Madrid/Dortmund Arsenal/Bayern/ - Real Madrid/Man City Finale PSG/Barcelona - Atletico Madrid/Dortmund VS Arsenal/Bayern/ - Real Madrid/Man City
    • Pozdrav u vezi teme u kontaktu sam sa likom koji mi šalje namjestene tekme kao siguran "dobitak" prolazi svaka tekma... Al posebna kladijonica i jos nikad nisam uspio isplatit novac dal se oko stim sussreo? Dal mogu napraviti kaznu kladijonicu?
    • I mene zanima to pitanje da li je neko kladio se na kladijonici 1red dragon i zona BET?
    • DIREKTNI LINK NA F1 2024 (Koeficijenti 4.3. u 19:30 CET) Koeficijenti su podložni promjenama
  • Teme

×
×
  • Create New...

Important Information

SvijetKladjenja koristi kolačiće (cookies) kako bi poboljšao funkcionalnost stranice. Terms of Use