289 igrača na SP-u ne igra za zemlju u kojoj je rođena. Evo kakva je situacija s Hrvatskom

Izudin

Nakon što su sve reprezentacije objavile konačne popise za Svjetsko prvenstvo 2026., zanimljivu analizu objavio je novinar Jaime F. Macias. Prema njegovim podacima, čak 289 nogometaša koji će nastupiti na svjetskoj smotri igra za reprezentacije država u kojima nisu rođeni.

Svjetsko prvenstvo 2026

Iskoristi ekskluzivni bonus dobrodošlice na bet365

Uoči najvećeg nogometnog spektakla godine, bet365 priprema posebne pogodnosti za nove igrače. Ne propusti priliku osigurati bonus dobrodošlice i dočekati Svjetsko prvenstvo 2026. spreman za akciju.

🎁 Uzmi bonus dobrodošlice

Objava je izazvala veliku pozornost na društvenim mrežama i ponovno otvorila raspravu o sve većoj zastupljenosti igrača koji nastupaju za zemlje svojih roditelja ili predaka, a ne za državu rođenja.

Hrvatska među reprezentacijama s velikim brojem igrača rođenih u inozemstvu

Prema Maciasovoj analizi, Hrvatska se nalazi među reprezentacijama koje imaju značajan broj nogometaša rođenih izvan granica države za koju nastupaju. Na popisu od 26 igrača koje je izbornik Zlatko Dalić poveo na Svjetsko prvenstvo nalazi se osam nogometaša rođenih u inozemstvu, što Hrvatsku svrstava na diobu 14. mjesta među svim sudionicima turnira.

Međutim, analiza nije potpuno precizna. Naime, na popisu nedostaje Ante Budimir, koji je rođen u Zenici u Bosni i Hercegovini. Kada se i njega uključi u statistiku, Hrvatska zapravo ima devet reprezentativaca rođenih izvan svojih granica.

Tko su hrvatski reprezentativci rođeni u inozemstvu?

Najviše hrvatskih reprezentativaca rođeno je u Njemačkoj. Ondje su rođeni Josip Stanišić, Marin Pongračić i Mario Pašalić.

U Austriji su rođeni Mateo Kovačić i Luka Sučić, dok su Petar Sučić i Josip Šutalo rođeni u Bosni i Hercegovini.

Na popisu se nalazi i Martin Baturina, koji je rođen u Švicarskoj tijekom razdoblja kada je njegov otac Mate Baturina igrao za Grasshoppers iz Züricha.

Kada se toj skupini pridoda i Budimir, broj igrača rođenih izvan Hrvatske raste na devet, što predstavlja više od trećine Dalićevog popisa.

Igrači rođeni u Hrvatskoj nastupaju za druge reprezentacije

Zanimljivo je da postoje i primjeri nogometaša rođenih na teritoriju Hrvatske koji su odlučili nastupati za druge nacionalne selekcije.

Jedan od njih je Ivan Bašić, vezni igrač rođen 2002. godine u Imotskom, koji danas nastupa za reprezentaciju Bosne i Hercegovine.

Drugi je Miloš Degenek, australski reprezentativac srpskog podrijetla. Iskusni branič rođen je 1994. godine u Kninu, a tijekom karijere odlučio je predstavljati Australiju na međunarodnoj razini.

Sve češći trend u modernom nogometu

Velik broj igrača koji nastupaju za države u kojima nisu rođeni odraz je globalizacije nogometa i migracijskih kretanja posljednjih desetljeća. Mnogi reprezentativci rođeni su u jednoj zemlji, odrasli u drugoj, a pravo nastupa ostvaruju zahvaljujući obiteljskim korijenima.

Hrvatska je jedan od najboljih primjera takvog fenomena. Brojni reprezentativci rođeni izvan zemlje ostavili su dubok trag u nacionalnoj momčadi, a neki od njih bili su ključni igrači u najvećim uspjesima hrvatskog nogometa, uključujući osvajanje srebra na Svjetskom prvenstvu 2018. i bronce 2022. godine.

Podaci sa Svjetskog prvenstva 2026. potvrđuju kako mjesto rođenja danas sve manje određuje reprezentativni identitet, dok povezanost s obiteljskim nasljeđem i nacionalnim osjećajem igra sve važniju ulogu u odabiru reprezentacije.