Goksim

bet365 daje 1,05 da Biden dobiva Wisconsin a 1,16 Michigan Sa te dvije države, uz Nevadu i Arizonu Biden ima 270 elektorskih glasova i game over nakon kojeg slijedi osporavanje izbora i glasova koji su brojani nekoliko sati nakon zatvaranja birališta.

Koefcijent u drastičnom padu na Bidena. Tko želi još stigne ispratiti kod bet365 za neki double sa Ligom Prvaka / Europskom ligom. Biden ima 227 elektorska glasa. Ako uzme Nevadu, Arizonu, Wisconsn i Mischigan ima točno 270 koliko mu treba za pobjedu. U Nevadi je razlika svega par tisuća glasova trenutno. Uz to Biden ima realne šanse uzeti i Georgiju.

1,53

Bidenna live klađenju kod bet365 trenutno 1,57 Jutros je bilo 3,00 Roller coaster

bet365 - po kladionicama sada bookmakeri opet više vjeruju Bidenu. Prije niti dva sata koeficijent na Bidena je bio 3,00

U jednom trenutku je bilo i 3,00 na Bidena kod bet365 , sada je 1,95. Kako dan bude odmicao Demokrati bi trebali smanjivati zaostatak u swing državama. Mislim da je Biden i dalje favorit, čudio me koeficijent 3,00 ali i bokmakeri nagađaju i modificiraju koeficijente na temelju uplata.

Zanimljiva noć za nama. bet365 trenutno daje 1,44 za pobjedu Trumpa te 2,65 za pobjedu Bidena. Podsjećam Biden je prije izbora bio favorit sa koeficijentom 1,50. Ništa se još ne zna i izbori su daleko od gotovih. Ono što je sigurno jest da će biti izuzetno neizvjesno i da će, u slučaju pobjede Bidena, Trump osporavati izbore. Trump je očekivano osvojio Texas ali i Floridu koja je bila 50-50% ali i must win za Trumpa, bez nje bi gotovo sigurno izgubio. Biden je osvojio sve države kao i u prijašnjim izborima Clintom dok se u swing državama još vodi borba. Trump je u 2 ujutro po lokalnom vremenu proglasio pobjedu i tražio da se prestane brojati glasove u državama u kojima vodi dok to nije tražio za one gdje je u zaostatku. Spominjao je i vrhovni sud iako ne postoje pravni temelji za isti. Naravno, demokracija je na djelu i svi glasovi će se prebrojati a razlog zašto je Trump napravio show u 2 ujutro je jasan - ogroman broj demokrata je glasao dopisno i Trumpova prednost u državama koje tek broje dopisne glasove će se smanjivati. Demokrati bolje stoje u velikim gradovima gdje svi listići još nisu prebrojatni tako da i tu postoji prostor da demokrati smanje razliku. Biden trenutno ima 224 elektorska glasa, Trump 213. Odličan link za praćenje rezultata - https://www.nytimes.com/interactive/2020/11/03/us/elections/results-president.html Kako sada stvari stoje Nevada bi očekivano trebala pripasti Bidenu (to ne smiju izgubiti) dok bi bilo iznenađnje koje je sada lako moguće da i Arizona. Ako bi se to desilo Biden bi trebao 2/3 od Wisconsima, Michingena i Pennsylvanije. U Wisconsinu je preavo preuzeo vodstvo (za 0.3%) uz 89% preborjanih glasova. bet365 daje 1,33 da Biden to uzima - 10 elektorskih glasova. U Michingenu i Pennsylvaniji Trump vodi ali to vodstvo će se zbog dopisnih glasova te glasova iz velikih gradova koji još nisu prebrojani vjerojatno smanjivati. I u Georgiji je otvorena borba i moguće je da Biden tamo napravi iznenađenje. Ništa još nije odlučeno i sve je moguće. Koeficijent na Bidena je jako primamljiv ako uzmemo u obzir da će se razlika smanjivati - glavno je pitanje hoće li biti dosta. Po nastupu Trumpa koji je izbore nazvao prevarom jasno je da se boji glasova koje ćemo dobiti u srijedu i četvrtak.

Stigle najnovije ankete, po njima vodi Biden. Trump: Nije lako izgubiti, bar ne meni SJEDINJENE Američke Države danas biraju predsjednika. Hoće li to biti dosadašnji, Donald Trump, ili novi, Joe Biden, doznat ćemo tijekom sljedeće noći ako jedan od njih dvojice pobijedi u ključnim saveznim državama. Prema anketama, Biden vodi u šest tih odlučujućih država - Floridi, Pennsylvaniji, Michiganu, Wisconsinu, Sjevernoj Karolini i Arizoni. Izvor: Index.hr

Jer nisi odabrao "Use bet credits" sa dna ekrana.

Stanje na računu sigurno nije razlog da ne možeš uplatiti novce. Kako uplaćuješ? Da ne radiš uplatu sa skrilla sa non-gambling novcem?

Evo i tekst na ovu temu na SvijetKladjenja portalu gdje ćete naći i aktivne listiće https://www.svijetkladjenja.com/dugorocne-oklade/kladite-se-na-pobjednika-americkih-predsjednickih-izbora/

Ništa se na bet365 stranici drastično nije mijenjalo, na što točno misliš i preko kojeg uređaja pristupaš?

Koeficijent na Bidena narastao sa 1,50 na 1,61 kod unibet i bet365 kladionice Statističar Nate Silver (prognoze njegove agencije 538 temelje se na kombiniranoj analizi rezultata velikog broja pulova) zasad ogromnu prednost daje Joeu Bidenu (u nedjelju je to bilo 90:10 u Bidenovu korist), ali uz rezervu da su iznenađenja moguća. "Trumpova je šansa tek nešto veća od mogućnosti kišnog dana u Los Angelesu, ali i tamo ipak 36 puta godišnje kiši", napisao je. https://projects.fivethirtyeight.com/2020-election-forecast/

Biden vs. Trump: Zadnji dan kampanje, stigla najnovija anketa za 6 odlučujućih država Z MINUTE U MINUTU SVE O AMERIČKIM IZBORIMA 14:40 Objavljena je najnovija anketa za šest odlučujućih država koju je proveo RealClearPolitics: Florida: Biden vodi s 1.4% Pennsylvania: Biden vodi s 4.3% Michigan: Biden vodi s 5.1% Wisconsin: Biden vodi s 6.6% Sjeverna Karolina: Biden vodi s 0.3% Arizona: Biden vodi s 1.2% Izvor: Index.hr

Kako točno funkcioniraju izbori u Americi? Sve što trebate znati 78 Foto: EPA/Getty Images SAD će 3. studenog izabrati novog - ili starog - predsjednika, ovisno o tome dobije li izbore aktualni predsjednik Donald Trump ili njegov protukandidat, bivši potpredsjednik Joe Biden. No izbori u SAD-u drukčiji su nego u drugim zemljama, a ovogodišnji bi usto mogli biti drukčiji nego dosadašnji. Evo što trebate znati. Počnimo od samih osnova. Američkom političkom scenom apsolutno dominiraju dvije stranke - demokrati, koji predstavljaju liberalno-progresivnu struju u američkoj politici i čiji kandidat je Biden (77), te republikanci, čiji kandidat je Trump (74), a koji predstavljaju konzervativnu struju. Posljednji demokratski predsjednik bio je Barack Obama (2009.-2017.), s Bidenom kao potpredsjednikom, a posljednji republikanski kandidat prije Trumpa bio je George W. Bush (2001.-2009.) Trump i Biden, istini za volju, nisu jedini službeni kandidati pa će tako Amerikanci umorni od duopola republikanaca i demokrata moći glasati i za Jo Jorgensen, kandidatkinju Libertarijanske stranke, Howieja Hawkinsa, kandidata Zelene stranke, i još sedam drugih kandidata, ovisno o saveznoj državi u kojoj glasaju - uključujući repera Kanyea Westa. Kandidata je više, ali samo dva imaju šanse >>Za koga biste glasali da ste Amerikanac, Bidena ili Trumpa? No demokratski i republikanski kandidat jedini su koji realno imaju šansu pobijediti. Osim prvog predsjednika Georgea Washingtona, SAD nikad nije izabrao neovisnog ili kandidata treće stranke, a takav kandidat osvojio je drugo mjesto samo dvaput u 231-godišnjoj povijesti ove države: 1860. i 1912. Posljednji kandidat treće stranke koji je dobio više od 10% ukupnih glasova bio je Ross Perot 1996., a posljednji kandidat treće stranke koji je dobio ijedan elektorski glas na izborima bio je George Wallace, kandidat Američke neovisne stranke, koji je na izbore 1968. izašao s platformom protivljenja ukidanju segregacije crnaca od bijelaca na kojoj je u južnjačkim državama dobio 46 elektorskih glasova. Ali tu dolazimo do sljedećeg bitnog pitanja - što su elektorski glasovi? Elektorski kolegij i elektorski glasovi Za razliku od izbora u mnogim drugim zemljama, predsjednika u SAD-u ne odlučuje apsolutna većina glasova, nego većina dotičnih elektorskih glasova, po sustavu takozvanog elektorskog kolegija. A oni su, ukratko, glasovi koje kandidat dobiva na temelju pobjede, odnosno većine glasova u svakoj od 50 saveznih država i u Districtu of Columbia, koji pokriva glavni grad Washington. Savezne države nemaju podjednak broj elektorskih glasova, nego je taj broj otprilike proporcionalan veličini pojedine države, odnosno broju stanovnika. Elektorski kolegij je, s tim u skladu, kolegij elektora koji su delegirani da na kraju odluče izbore, glasajući prema rezultatu u državi koju predstavljaju. Tako najmnogoljudnija savezna država Kalifornija ima čak 55 elektora, odnosno elektorskih glasova, Teksas 38, Florida i New York po 29, a Illinois i Pennsylvania po 20. Osam najmanje naseljenih država imaju pak po 3 elektora: Aljaska, Delaware, District of Columbia, Montana, Sjeverna Dakota, Južna Dakota, Vermont i Wyoming. Na sredini su, primjerice, Arizona, Indiana, Massachusetts i Tennessee s po 11 elektorskih glasova. Elektorskih glasova je ukupno 538, a kandidat u praksi mora dobiti 270 ili više elektorskih glasova da bi bio proglašen pobjednikom. Ovaj sustav osmislili su američki oci utemeljitelji, u skladu s načelom federalizma, kako bi manje napučene savezne države bile pravedno zastupljene u izbornom ishodu. Raspodjela elektorskih glasova i rezultat izbora 2016. Grafika: Wikimedia Commons No njegovi kritičari tvrde da je ovaj sustav nepravedan jer otvara mogućnost da kandidat koji dobije relativnu većinu glasova na nacionalnom nivou na kraju izgubi jer je konfiguracija takva da je dobio manje elektorskih glasova. Upravo to se dogodilo 2000. kad je demokrata Ala Gorea tijesno pobijedio George Bush (uz osporavani rezultat u Floridi, gdje je ponovno prebrojavanje glasova na kraju zaustavio Ustavni sud) i 2016. kad je republikanac Donald Trump pobijedio demokratkinju Hillary Clinton. Clinton dobila većinu glasova, izgubila zbog elektorskog kolegija >>Clinton dobila 2.5 milijuna glasova više od Trumpa, a prebrojavanje još nije gotovo Clinton, je, podsjetimo, dobila 65 milijuna i 853 tisuće glasova, gotovo 3 milijuna više od Trumpa, ali joj je to bila slaba utjeha jer je Trump odnio čak 304, a Clinton samo 227 elektorskih glasova. Podaci o glasovima pokazuju da je samo oko 60 tisuća glasova za Trumpa u tri ključne države, Pennsylvaniji, Wisconsinu i Michiganu, praktički odlučilo izbore. Kritike oko elektorskog kolegija izaziva i pravilo prema kojem pobjednik odnosi sve elektorske glasove u pojedinoj saveznoj državi (osim u Nebraski i Maineu), umjesto da se oni, primjerice, raspodjeljuju proporcionalno omjeru glasova. Ovaj problem u paru s polarizacijom američke politike doveo je do toga da je većina saveznih država pouzdano "plava" (boja demokrata u američkoj politici) ili "crvena", a da se izbori zapravo odlučuju u nekih petnaestak država u kojima je pobjednik nepredvidiv i koje se zbog toga obično nazivaju "swing states" ili "battleground states". Izbori se u pravilu odlučuju u 15-ak kritičnih saveznih država, tzv. "swing" države Prema metodi računanja statističara Natea Silvera, osnivača stranice za predizbornu analizu FiveThirtyEight, 16 je kritičnih "swing" država, onih s najmanjom razlikom glasova i najvećom varijacijom od izbora do izbora, sljedeće: Iowa, Ohio, Maine, Nevada, Minnesota, New Hampshire, Michigan, Pennsylvania (gdje je Trump pobijedio sa samo 0,72% razlike), Wisconsin, Florida, Arizona, Sjeverna Karolina, Georgia, Colorado, Virginija i Teksas. FiveThirtyEight u svojoj ovogodišnjoj predizbornoj analizi zaključuje da je došlo do znatnih promjena u elektorskoj karti pa su se tako Iowa, Ohio, Maine i Michigan pomakli udesno, a Arizona, Georgia, Teksas, Colorado i Virginia ulijevo, među ostalima. Još jedan aspekt američkog elektorskog kolegija posebno je neobičan, ali i potencijalno rizičan - svaki elektorski glas predstavlja jednog elektora, a ti elektori u biti nemaju pravnu obavezu glasati za onog kandidata za kojeg su ga glasači delegirali. Iako golema većina elektora glasa ispravno, s vremena na vrijeme dogodi se da nekoliko njih glasa za drugog kandidata, uglavnom neovisnog ili nepostojećeg, što je fenomen poznat kao "nevjerni elektori". Tako je 2016. bilo 10 nevjernih elektora, od kojih je troje glasalo za Colina Powella, dvoje za Bernieja Sandersa, a jedan za Rona Paula. >>Dr. McClain Brown: Kako SAD bira predsjednika Ovo se na prvu čini kao osebujni kuriozitet, ali bi u teoriji elektori mogli glasati za drugog kandidata od onog za kojeg su ih glasači delegirali, pogotovo ako rezultati budu osporavani. Zbog svega ovoga, uvjerljivu i kontinuiranu prednost koju Biden ima nad Trumpom još otkad je nominiran kao kandidat Demokratske stranke i dalje treba uzeti sa zrnom soli. S druge strane, ta je prednost ipak znatno veća i od one koju je Clinton imala u anketama prije izbora 2016. Biden ima ozbiljnu prednost u anketama, veću nego Clinton 2016. Prema trenutnom prosjeku anketa na stranici za predizborne prognoze Five Thirty Eight, Biden vodi za 7,8%, s 53,3% prema Trumpovih 45,5%. Prema stranici Real Clear Politics, Biden vodi 7,9%, s 51,4% prema Trumpovih 43,5%. Usporedbe radi, Clinton je 30. listopada 2016. prema prosjeku anketa Five Thirty Eighta vodila za samo 5,2%. Do dana izbora 8. studenog ta se prednost dodatno istopila na manje od 4% razlike. S druge strane, ta se razlika odnosi na ukupni broj glasova koji se, ponovimo, ne mora odraziti u raspodjeli elektorskih glasova. Ipak, Five Thirty Eight predviđa da će Bidenu ići čak 347 elektorskih glasova, a Trumpu samo 191 te da Biden ima čak 90% šanse pobijediti, uzimajući u obzir predizborne ankete u "swing" državama i komplicirane modele elektorskog rezultata. Vrlo je indikativno i da Real Clear Politics bilježi prednost Bidena u pet od šest država "bojišnica", prema prosjeku anketa. Biden vodi u Floridi za 3,1%, u Pennsylvaniji za 3,6%, u Michiganu za čak 6,5%, u Wisconsinu za 6,4%, u Sjevernoj Karolini za 1,2%, dok Trump vodi u Arizoni s tankih 0,6%. No takve prognoze i dalje ovise o pretpostavci da su ankete pouzdane i da ispravno odražavaju omjer glasača - a to ćemo vidjeti tek 3. studenog. Graf: Real Clear Politics Što se glasačkog prava tiče, i ovdje je situacija ponešto drukčija nego u drugim zemljama. U načelu, svi državljani koji su napunili 18 godina mogu glasati, ali u praksi, kako piše BBC, u mnogim saveznim državama glasači ne mogu glasati ako ne pokažu identifikacijski dokument s fotografijom, kao i ako imaju kazneni dosje. Budući da Amerikanci nemaju nacionalnu osobnu iskaznicu, takav dokument je najčešće vozačka dozvola, no oni koji je nemaju zbog toga često ne mogu glasati. I dok republikanci, koji su uveli takva ograničenja u državama koje kontroliraju, tvrde da je kontrola nužna kako bi se spriječila izborna prevara, demokrati ih prozivaju za suzbijanje glasanja, pogotovo siromašnih i manjinskih glasača - koji češće glasaju za demokrate. Ovogodišnji izbori mogli bi imati najveću izlaznost u više od 100 godina >>Amerika već glasa, čeka se do 11 sati u redu: "Glasamo kao da nam život ovisi o tome" U svakom slučaju, iako je 2016. pravo glasa imalo oko 245 milijuna Amerikanaca, glasalo je manje od 140 milijuna ljudi. Taj će broj, međutim, ove godine biti daleko veći. Više od 80 milijuna Amerikanaca već je iskoristilo mogućnost prijevremenog glasanja, prema stranici US Elections Project - što je više od polovice ukupnog broja glasača iz 2016. I dok su jedni čekali satima u dugim kolonama, što je u SAD začuđujuće uobičajena pojava, drugi su glasali poštom. Prema procjeni koju je iznio US Elections Project, ove bi godine moglo glasati rekordnih 150 milijuna Amerikanaca, odnosno 65% glasačkog tijela, što bi bila najviša izlaznost od 1908. Dodatnu kontroverzu ove godine izaziva činjenica da će zbog pandemije daleko veći broj Amerikanaca glasati poštom, što znači da se rezultat možda neće znati u izbornoj noći, budući da će se morati čekati dopisni glasovi - pogotovo ako razlika između Trumpa i Bidena bude dovoljno mala da ti glasovi budu presudni. >>Amerika uskoro glasa. Ovo je "scenarij sudnjeg dana" ako Trump ne prizna poraz Ipak, i 2016. je čak četvrtina glasača poslala svoj glas dopisno, odnosno poštom - njih 33 milijuna. Unatoč tome, nije došlo do masovne izborne prevare na kakvu Trump upozorava već mjesecima dovodeći u pitanje legitimitet ovogodišnjih izbora i odbijajući obećati da će prihvatiti izborni rezultat ako izgubi. U srpnju je čak sugerirao i odgodu izbora do kraja pandemije, iako na to nema pravo po Ustavu. >>Trump želi odgoditi izbore. Amerika to nije radila nikad, čak ni u ratu The New York Times je prošli mjesec upozorio na "scenarij sudnjeg dana" kojeg se demokrati, predvođeni Bidenom kao predsjedničkim kandidatom, najviše pribojavaju: onaj u kojem u izbornoj noći prijevremeni rezultat bude išao u korist Trumpu, budući da će poštom glasati uglavnom demokratski glasači, a za prebrojavanje tih glasova bude potrebno nekoliko dana. U tom slučaju Trump bi mogao iste noći proglasiti pobjedu tvrdeći da su dopisni glasovi lažni i da se radi o izbornoj prevari u režiji demokrata. Iako za mogućnost masovnog lažiranja glasova putem dopisnog glasanja nema dokaza, a sam Trump je više puta glasao dopisno u Floridi, gdje mu je prebivalište, i on i njegovi saveznici i dužnosnici poput državnog odvjetnika Billa Barra svejedno tvrde da bi se to moglo dogoditi, pozivajući se pritom na nekoliko nedavnih incidenata s neispravnim ili odbačenim dopisnim glasačkim listićima. Tvrde i da bi moglo doći do "političkog napora da se sabotira dopisno glasanje". >>Nakon debate postaje sve izglednije da bi američki izbori mogli završiti u krvi U isto vrijeme Trump inzistira da se "rezultati izbora moraju znati na noć izbora, ne danima, mjesecima ili čak godinama kasnije", što je u trenutnom kontekstu izuzetno opasna tvrdnja. Dopisni glasovi sigurno se neće čekati mjesecima ili godinama, ali jednako je izvjesno da konačni rezultat neće biti dostupan u izbornoj noći. Scenarij u kojem prijevremeni rezultati u izbornoj noći idu u korist Trumpa, ali se njegova prednost istopi kada se prebroje dopisni glasovi, demokratski analitičari okupljeni u organizaciju Hawkfish nazvali su "crvena fatamorgana". Sve ovo otvara mogućnost da ovi izbori budu najkaotičniji i najopasniji dosad. U svakom slučaju, pobjednik izbora vlast neće preuzeti odmah. Prema američkom Ustavu, inauguracija novoizabranog predsjednika održava se 20. siječnja sljedeće godine, nakon prijelaznog razdoblja predviđenog za eventualnu smjenu administracije, koje traje od 72 do 78 dana. No neovisno o tome, Amerikanci će osim za predsjednika 3. studenog glasati i za kongresnike (zastupnike Predstavničkog doma, odnosno donjeg doma Kongresa) i za trećinu senatora (zastupnika Senata, odnosno gornjeg doma Kongresa, koji služe šestogodišnji mandat). Izvor: Index.hr

Čim sam vidio ovu vijest znao sam da je moram staviti na forum za @popo64 Pirlu uručena nagrada za neuspjeh: Ne bojim se da ću dobiti otkaz prije Božića Screenshot: Twitter JUVENTUSOV trener Andrea Pirlo osvojio je nagradu pod nazivom Zlatni tapir nakon teškog starta na klupi Juventusa. Dva dana nakon što je njegova momčad poražena u Ligi prvaka od Barcelone, Pirlo je dobio pozitivne vijesti o Cristianu Ronaldu jer se Portugalac oporavio od koronavirusa. Ne boji se otkaza Ipak, rezultati u Serie A i Ligi prvaka nisu dobri pa mu je Strisca la Notizia, satirična televizijska emisija na talijanskom Mediasetu, dodijelila tu neobičnu nagradu za neuspjeh. "Nije me strah da neću jesti panettone (talijanski slatki kruh izvorno iz Milana koji se priprema za Božić, op.a.)", rekao je Pirlo tijekom razgovora u toj emisiji, a talijanski mediji tumače kako to znači da ga nije strah da će dobiti otkaz prije Božića. Raniji dobitnici Zlatnog tapira uključuju imena poput Paola Maldinija, Gianluigija Donnarumme, Gianluigija Buffona i Danielea de Rossija. Izvor: Index.hr

Lutrija Bježi od tamo i rađe se kladi online gdje možeš dobiti neke bonuse ali i gdje nema poreza na dobitak ni smješnih manipulativnih troškova. Po pitanju njihovih razrada, iste su prepisane iz Unibet kladionice uz znatno manje koeficijente (na to još dodaj manipulativni trošak i eventualni porez). Evo i primjera - čak su stavili i apsolutno iste opcije za broj elektora kao i postotke glasova. Tako su dobro radili na ponudi da u ponudu nisu stavili niti sve opcije. Malo je vjerojatno ali Biden hipotetski može osvojiti i više od 389 elektorskih glasova, Trump hipotetski može više od 330. To nije nigdje niti stavljeno u ponudu pa pretpostavljam da su kada bi se to desilo jednostavno sve oklade gubitne jer oni cijene svoje igrače Ono što im fali je ovaj 390 ili više za Bidena i 360 ili više za Trumpa I za kraj apsurd zvan Lutrija. Imaju događaj u ponudi, isti je u ponudi do nedjelje do 23:59 ali kada odabereš par dobivaš obavijest da isti trenutno ustvari nije u ponudi. Pa se možeš ali možda i ne možeš kladiti na isto Uz ovakvu ponudu, blokade koje Lutrija ima za uspješne igrače, manipulativan trošak i porez na dobitak ne vidim zašto bi se itko dovoljno informatički obrazovan da može pristupiti forumu tamo kladio. Razumijem umirovljenike koji tamo igraju loto i kojima je znanstvena fantastička otvoriti bet365 račun za klađenje i prebaciti novce, ali za klađenje Lutrija nije što je nekad bila te je gotovo nemoguće dugoročno kod njih biti u plusu uz porez i manipulativni trošak.

Planiram napisati detaljni tekst na tu temu prije izbora te malo proširiti prije napisani post. Vjerujem da Biden dobiva. Ima znatnu prednost po svim anketama te u gotovo svim "swing" državama. Na oprez jedino pozivaju prošli izbori gdje su ankete davale ogromnu prednost Hilary Clinton na koju je koeficijent bio 1,10. Na kraju je unatočn tom ešto je osvojila više glasova izgubila izbore jer je imala manje elektorskih glasova. Ti izbori su ujedno upisani u povijesti kao izbori u kojima su ankete najviše pogriješile ikada te su mislim brojne agencije i medijske kuće radile jako puno kako se takva blamaža opet ne bi desila. Na globalnoj sceni je itekako bitno tko će biti američki predsjednik a izuzev Sjeverne Koreje koja sigurno navija za Trumpa gotovo cijela Europa te Iran sigurno podupiru Bidenovu kandidaturu a nije nemoguće da nakon izbora čitamo tekstove o involviranju drugih država preko trećih strana u američke izbore financijski poduprijevši jednog kandidata. Za kraju, markeitng budget Bidena je nekoliko puta veći od Trumpovog.

Izvor: BBC

Je li ovo početak Guardiolina kraja u Cityju ili jednostavno novi početak? Foto: Getty Images ALEX FERGUSON jednom je rekao da vijek nogometne momčadi traje otprilike četiri sezone, nakon čega joj treba osvježenje. A on to zna bolje od ikoga. Zato ne čude problemi Manchester Cityja posljednjih nekoliko tjedana. Pep Guardiola započeo je petu sezonu kao njihov menadžer, a zahtjevi koje stavlja pred svoju momčad intenzivniji su od većine zahtjeva koje drugi menadžeri stavljaju pred svoje nogometaše, piše Eurosport. To ne znači da City i dalje nije dobra momčad, njena najviša razina i dalje je izuzetno visoka, ali srednja i donja razina niže su nego prije. Više nema toliko igrača koji su sposobni eksplozijom individualne veličanstvenosti spasiti lošu izvedbu momčadi. Razvoj momčadi uz kontinuirano pobjeđivanje bio je ključan aspekt Fergusonove genijalnosti, imao je oko za igrače i shvaćao je što svakog od njih pokreće. Guardiola je drukčiji tip menadžera i čovjeka. On izvlači maksimum od vrhunskih igrača, od kojih je većinu zatekao u klubu kad je došao. Ni u Barceloni ni u Bayernu se nije ovoliko zadržao Prvo pitanje koje zahtijeva odgovor je Guardiolina volja za ovim procesom. Iz Barcelone je otišao nakon četiri godine, kad je najbolja generacija u povijesti klupskog nogometa došla do svog prirodnog kraja, a i Bayern je napustio nakon četiri sezone. Zato nije teško pomisliti da će uskoro tražiti novi izazov ili se poželjeti vratiti kući. S druge strane, jednako je lako pomisliti da se udomaćio u Cityju. Klub ga je čekao godinama, pripremao okruženje kakvo mu je po volji i regrutirao igrače za koje je znao da odgovaraju njegovu stilu. Ne namjerava od toga tek tako odustati, što je pokazao omogućivši mu oko 130 milijuna eura za trošenje u ljetnom prijelaznom roku. Povrh svega, u svijetu nogometa ni nema baš puno poslova koji bi Guardioli bili primamljivi. U Barceloni se nije iskazao s transferima, u Bayernu mu je bilo lako U tom slučaju pitanje više nije ima li Guardiola volje, nego može li izgraditi novu momčad. U Barceloni je naslijedio momčad s greškama, ali u njoj su ipak bili Victor Valdes, Carles Puyol, Eric Abidal, Yaya Toure, Xavi, Andres Iniesta, Thierry Henry, Samuel Eto’o i Lionel Messi. Iako im je odmah pridodao Danija Alvesa i Davida Villu, a godinu kasnije i Javiera Mascherana, to nisu igrači o kojima je trebao tražiti drugo mišljenje. Skupe akvizicije poput Ibrahimovića, Fabregasa, Sancheza, Čigrinskog, Hleba, Caceresa i Keirrisona nisu funkcionirale i u to je vrijeme jedini igrač kojeg se moglo okarakterizirati pronicljivim transferom bio Gerard Pique. Treba mu se odati priznanje i za to što je iz omladinskog pogona promovirao Sergia Busquetsa, Pedra i Thiaga Alcantaru. U Bayernu je Guardiola imao puno bolje uspjehe na tržištu, iako mu je moć kluba znatno olakšavala dovođenja bundesligaških igrača koje je želio, što je prednost kakvu nema u Cityju, koji uz to mora paziti i na financijski fair-play. Osim toga, prilično je nemoguće pronaći igrače od kojih će dobivati ono što su pružali Vincent Kompany, David Silva ili Sergio Aguero. Iako to nije njegova krivnja, jer takvih igrača jednostavno nema, Guardioline kupnje od dolaska u Manchester pokazuju da možda nije idealan čovjek za biranje igrača. Ederson mu je već drugi golman, a unatoč hoddleovskim dugim dodavanjima, mnogi sumnjaju u njegovu sposobnost sprječavanja lopte da uđe u mrežu. Guardiola je kupio tri desna beka, a najboljem od njih Kyleu Walkeru već je 30 godina, tri lijeva beka koje rijetko koristi, te četiri stopera, a i dalje ima sumnjivu obranu. Točno, njegove momčadi su uvijek imale sumnjivu obranu, koju je štitio zadržavanjem lopte podalje od protivnika. U Europi to je funkcioniralo samo kad je imao najbolji vezni red u povijesti i najboljeg igrača ikad, ali u domaćim prvenstvima, u 10 sezona kao menadžer, samo dvaput nije osvojio naslov. Fernandinho stari, De Bruyne se ozljeđuje, a David Silva je otišao Ipak, prvi put postoje sumnje u budućnost njegove momčadi. U Cityju je obično igrao s dva ofenzivna veznjaka i Fernandinhom iza njihovih leđa, koji je naganjao protivnike uzduž i poprijeko terena i radio Guardioline obožavane taktičke prekršaje kojima je sprječavao kažnjavanje. Iako je i dalje dobar, on više nije moćan kao nekad, a njegov nasljednik Rodri je dobar dodavač, ali ni izbliza tako dinamičan, atletičan i inspirativan igrač. Kevin de Bruyne i dalje je najbolji igrač Premier lige, ali i njega su počele mučiti ozljede, a David Silva više nije u klubu. Prije 18 mjeseci to nije djelovalo kao problem jer su najbolji dani ionako već bili za njim, a Bernardo Silva mu se činio sličnim koliko je to moguće. No u posljednje vrijeme više igra na krilu nego u sredini, što otvara veću minutažu za Ilkaya Gundogana, koji je dobar igrač, ali ne čini razliku između podbačaja i uspjeha. Kako zamijeniti Aguera? City ima problema u napadu. Odlazak Leroya Sanea ostavio je rupu jer je širio protivničke obrane i stvarao prostor za Raheema Sterlinga na suprotnoj strani. Ferran Torres je talentiran, ali nije ljevonog kao Sane, pa ne donosi Cityju takvu prednost te može tjerati Sterlinga da igra na lijevoj strani, na kojoj nije tako učinkovit. Možda i najveći Cityjev problem je Aguero. Rijetki su takvi napadači, koji redovito zabijaju kad je najvažnije, ali i on je neosporno u silaznoj putanji. Poput Fernandinha, i dalje je dobar, ali više nije sila prirode kakva je nekad bio. Ozljede se gomilaju i čini se besmisleno dizajnirati sustav prema njemu kad su velike šanse da neće biti na raspolaganju. Guardiola ga je već pokušao zamijeniti Gabrielom Jesusom, ali Aguero je bio predobar da bi ga se zanemarilo. Sad nema očitih zamjena koje bi mogao dovesti, a Jesus, iako dobar igrač, istovremeno je loš za takvu ulogu u klubu Cityjeva kalibra. Ključna riječ je "ako". Puno ih je, ali nijedan nije prevelik S druge strane, City je kupio Rubena Diasa, a Aymeric Laporte će uskoro biti spreman. Ako se prvonavedeni pokaže kao pojačanje, a potonji se dobro oporavi od ozljede i napreduje, Guardiola ima partnerstvo koje može potrajati barem pet godina. Ako se Rodri razvije u igrača koji kontrolira vezu, s njima će stvoriti trokut koji će protivnici teško probijati. Ako se Bernardo vrati u formu iz pretprošle sezone, Cityju neće nedostajati ni kreativnosti u sredini. Ako je Ferran Torres dobar kao što Guardiola misli, ako se Liam Delap ili neki drugi mladić nametnu i ako De Bruyne ostane zdrav, City može bez problema završiti rekonstrukciju. Istina, tu je previše izraza "ako", ali nijedan nije prevelik. A nismo ni spomenuli Phila Fodena, čarobnog igrača koji će se razviti u jednog od najboljih na svijetu. Možda je prerano presuditi da je ova Cityjeva momčad (koja je rušila rekorde osvajajući dva uzastopna naslova) gotova, ali ako se ispostavi da jest, lako je zamisliti Guardiolin odlazak na kraju sezone. No isto tako lako je zamisliti sezonu tranzicije u kojoj će City ipak osvojiti još neki trofej i s osvježenim menadžerom zacementirati viziju spremnu za iduću sezonu, završio je Eurosport. Izvor: Index.hr

Možeš li ovo malo pojasniti - ne vidim vezu sim kartica i kladionica.

bet365 ima kartone u ponudi a ponudi se bez problem može pristupiti sa mobilnih uređaja. Dapaće, sve više ljudi se tako live i kladi danas...