Dinamo

Građanski: korijeni kluba (1911.–1945.)

Dinamo svoju tradiciju vodi od Prvog hrvatskog građanskog športskog kluba, Građanskog, osnovanog u Zagrebu 26. travnja 1911. Klub je od početka bio višesportski – uz nogomet imao je rukometnu i biciklističku sekciju – a nogometaši su igrali na Tuškancu, Martinovki, Kanalu i Maksimiru, sve dok 1924. nisu otvorili vlastito igralište na Koturaškoj. Godine 1923. na turneji po Španjolskoj pobijedili su Barcelonu i Athletic Bilbao, a trener Márton Bukovi nakon turneje po Engleskoj 1936. uveo je WM-formaciju i odmah osvojio prvenstvo 1936./37.

Do 1945. Građanski je osvojio šest prvenstava (1923., 1926., 1928., 1936./37., 1939./40. i 1943.) i triput nastupio u Srednjoeuropskom kupu (Mitropa), jednom od prvih europskih klupskih natjecanja: 1928., 1937. i 1940. U proljeće 1945., nakon rata, klub je rasformiran, a njegovu plavu boju, većinu igrača, navijače i trenera Bukovija naslijedio je novi klub osnovan u lipnju iste godine.

Osnutak i prvi naslovi (1945.–1966.)

Dinamo je osnovan 9. lipnja 1945. u prostorijama Elektre u Gundulićevoj ulici, kao nogometna sekcija Fiskulturnog društva Dinamo, a ime je dobio po uzoru na moskovski Dinamo. Preuzeo je plavu boju, nadimak „purgeri”, navijače, trenera Bukovija i najbolje igrače Građanskog (Urch, Wölfl, Lešnik, Cimermančić), a grb nalik Građanskovu dobio je 1969. U prvoj sezoni jugoslavenske lige (1946./47.) bio je drugi, pet bodova iza Partizana, a već 1947./48. postao je prvak, pet bodova ispred Hajduka i Partizana.

Slijedili su naslovi 1953./54. i 1957./58. te kupovi 1951., 1960., 1963. i 1965. Prvu europsku utakmicu Dinamo je odigrao 10. rujna 1958. (2:2 s Duklom iz Praga u Kupu prvaka), 1961. stigao je do polufinala Kupa pobjednika kupova, gdje ga je zaustavila Fiorentina, a 1963. do finala Kupa velesajamskih gradova, u kojem je Valencia bila bolja 4:1 u zbroju. U dresu su tada igrali Dražan Jerković, Rudolf Belin i Slaven Zambata.

Kup velesajamskih gradova 1967.

U sezoni 1966./67. Dinamo je postao prvi jugoslavenski klub s europskim trofejem, a ostao je jedini hrvatski klub kojem je to uspjelo. Do finala je prošao preko Spartaka iz Brna (bacanjem novčića nakon 2:2 u zbroju), Dunfermlinea (4:4 u zbroju, uz prvu primjenu pravila o pogocima u gostima u tom natjecanju), Dinama iz Piteštija i Juventusa (2:2 u Torinu, 3:0 u Zagrebu). U polufinalu je Eintracht Frankfurt nakon 3:0 u prvoj utakmici dočekan na Maksimiru 14. lipnja 1967., a Dinamo je pobijedio 4:0; četvrti gol pao je u 102. minuti, iz jedanaesterca Rudija Belina.

U finalu protiv Leeds Uniteda Dinamo je 30. kolovoza 1967. na Maksimiru pobijedio 2:0 (Čerček i Rora, pred oko 33 tisuće gledatelja), a uzvrat na Elland Roadu završio je 0:0. Pehar je 6. rujna 1967. kapetanu i najboljem strijelcu Slavenu Zambati predao predsjednik FIFA-e sir Stanley Rous. Momčad su vodili treneri Branko Zebec i Ivica Horvat.

Titula 1982. i generacija Ćire Blaževića (1967.–1991.)

Nakon kupa 1969. i četvrtfinala Kupa pobjednika kupova protiv Schalkea (1969./70.) slijedilo je desetljeće bez trofeja, a novi uspon stigao je početkom osamdesetih: kup 1980. (u finalu je svladana Crvena zvezda) i 1982. četvrti naslov prvaka Jugoslavije, nakon 24 godine čekanja. Momčad trenera Ćire Blaževića činili su, među ostalima, Zajec, Kranjčar, Mlinarić, Deverić i Vlak, a posljednji jugoslavenski trofej stigao je 1983., u kupu.

Iz škole „Hitrec – Kacian”, osnovane odlukom od 27. prosinca 1967., stasali su Zvonimir Boban (najmlađi kapetan u povijesti kluba) i Robert Prosinečki, a 1989. stigao je Davor Šuker. Dinamo je 1989. i 1990. bio drugi u prvenstvu, a sedmorica brončanih sa Svjetskog prvenstva 1998. – Ladić, Prosinečki, Stanić, Soldo, Jurčić, Boban i Šuker – nosila su u karijeri Dinamov dres.

Croatia Zagreb i Liga prvaka (1991.–2000.)

U samostalnoj Hrvatskoj klub se prvo zvao HAŠK Građanski, a 1993. postao je Croatia Zagreb. Navijači, osobito Bad Blue Boysi, ime nikad nisu prihvatili i godinama su tražili povratak starog: Dinamo se opet zvao tek na Valentinovo 2000. Pod imenom Croatia osvojio je šest prvenstava, od toga pet zaredom (1996.–2000.), i četiri hrvatska kupa, a dvostruku krunu 1995./96., 1996./97. i 1997./98.

U sezoni 1996./97. trener Otto Barić vodio je klub do naslova s 81 od 90 mogućih bodova i 21 bodom ispred Hajduka. Croatia je dvije sezone zaredom igrala skupinu Lige prvaka: 1998./99., u skupini s Ajaxom, Olympiacosom i Portom, osvojila je osam bodova i bila druga iza Olympiacosa, a 1999./00., u skupini s Manchester Unitedom, Marseilleom i Sturmom iz Graza, ostala je bez prolaska dalje, ali je Manchester United zaustavila na 0:0 na Old Traffordu.

Jedanaest naslova zaredom (2000.–2018.)

Nakon dvije sezone bez naslova (2003./04. i 2004./05., kad je prvak bio Hajduk) Dinamo se oporavio pod trenerom Josipom Kužeom i 2005./06. osvojio prvenstvo, prvo od jedanaest zaredom (do 2015./16.). Pod Brankom Ivankovićem 2006./07. skupio je 92 boda od 99 mogućih (30 pobjeda u 33 kola), a od 14. kola te sezone do 8. kola 2007./08. nanizao je 28 uzastopnih ligaških pobjeda. U sezoni 2014./15. Dinamo je kao jedini klub u povijesti HNL-a prvenstvo završio neporažen.

U skupinu Lige prvaka ušao je u sezonama 2011./12., 2012./13., 2015./16. i 2016./17., a 16. rujna 2015. na Maksimiru je pobijedio Arsenal 2:1. Niz od jedanaest naslova prekinula je 2016./17. Rijeka, koja je osvojila prvenstvo i kup, no Dinamo je naslov vratio već 2017./18. pod trenerom Nenadom Bjelicom, uz kup nakon finala protiv Hajduka.

Europa i četrnaesta dvostruka kruna (2018.–2026.)

U sezoni 2018./19. Dinamo je prvi put nakon 49 godina prezimio u Europi: u skupini Europske lige ostao je neporažen s 14 bodova, izbacio je Viktoriju Plzeň (1:2 u gostima, 3:0 kod kuće), a u osmini finala izgubio od Benfice (1:0 kod kuće, 0:3 nakon produžetaka u Lisabonu). U Ligi prvaka 18. rujna 2019. Atalantu je pobijedio 4:0, najvećom pobjedom kluba u tom natjecanju, uz tri gola Mislava Oršića na debiju.

U sezoni 2020./21. Dinamo je u Europskoj ligi 526 minuta ostao bez primljenog gola (rekord UEFA-inih natjecanja), a 18. ožujka 2021. Oršić je tri puta pogodio Tottenham (3:0 nakon 0:2 u prvoj utakmici, posljednji gol u produžetku) i odveo klub u četvrtfinale, gdje ga je zaustavila Villarreal (1:3 u zbroju). U Ligi prvaka 6. rujna 2022. na Maksimiru je svladan Chelsea 1:0, golom Oršića.

Dinamo je osvojio sedam prvenstava zaredom (2017./18.–2023./24.), 2025. naslov je pripao Rijeci, a 2026. Dinamo se vratio na vrh s 26. naslovom i četrnaestom dvostrukom krunom, rekordom hrvatskog nogometa. Od lipnja 2025. klub vodi trener Mario Kovačević, a predsjednik je Zvonimir Boban, nekadašnji kapetan kluba.

Dinamo trofeji i titule

Bad Blue Boysi (BBB) najpoznatija su Dinamova navijačka skupina, osnovana 17. ožujka 1986. na utakmici s Hajdukom u Splitu. Ime su uzeli po filmu „Bad Boys” iz 1983. sa Seanom Pennom. Na domaćim utakmicama okupljaju se na sjevernoj tribini Maksimira, klub prate i u gostima, a maskota im je buldog; himna je pjesma „Dinamo ja volim”, a od prosinca 2006. izlazi i fanzin „Dinamov sjever”.

Dinamo je najomiljeniji klub u Hrvatskoj: 2005. za njega je navijalo 33, a 2010. 36 posto ispitanika (oko 1,6 milijuna ljudi). U Zagrebu za Dinamo navija 55 posto ispitanika, u sjevernoj Hrvatskoj 42, a u Slavoniji 33 posto. Klupski nadimci su „modri”, „plavi” i „purgeri”.

Identitet kluba je i nogometna škola: od 23 hrvatska reprezentativca koja su 2018. osvojila srebro na Svjetskom prvenstvu u Rusiji njih 14 igralo je za Dinamo, a među šestoricom bivših dinamovaca u finalu bili su Vrsaljko, Lovren, Vida, Brozović, Mandžukić i Modrić. Dvojica kapetana reprezentacije, Boban i Modrić, bila su i kapetani Dinama.

Nakon devet odigranih utakmica HNL-a (susret s Rijekom iz 2. kola odgođen je za 3. prosinca) Dinamo je drugi s 19 bodova, tri manje od Hajduka, koji ima utakmicu više, uz gol-razliku 23:12. Zabija 2,6 gola po utakmici i prima 1,3: u sedam od devet utakmica palo je tri ili više golova, a u šest su zabile obje momčadi. Na Maksimiru je dobio svih pet utakmica (13:3), u gostima samo jednu od četiri (10:9), pa su tržišta „više od 2,5 golova” i „obje momčadi zabijaju” u gostujućim utakmicama često zanimljivija od čistog ishoda 1X2.

Korneri: 60 u devet utakmica (6,7 po utakmici), a protivnici su ih imali 25; kartoni: 15 žutih i jedan crveni; udarci: 176, od toga 63 u okvir gola, uz 61 % posjeda lopte. Dion Drena Beljo vodi ljestvicu strijelaca HNL-a s 12 golova u osam nastupa (i četiri asistencije), pa se tržište „strijelac bilo kada” uz njegovo ime najčešće i gleda.

U Europskoj ligi Dinamo je nakon dva kola 14. u ligaškoj fazi s četiri boda (0:0 u Beer Ševi, 1:0 protiv Anderlechta); sljedeći je NEC na Maksimiru 22. listopada u 18:45, 27. listopada na Maksimir dolazi Rijeka, a 5. studenoga slijedi Sunderland u gostima. bet365 uz pojedinačne utakmice nudi i dugoročna tržišta, primjerice na prvaka HNL-a i na plasman iz ligaške faze Europske lige. Našu najavu utakmice s tipom objavljujemo dan prije.